Turistička zajednica Istarske županije od 1995. godine dodjeljuje nagrade Zlatna koza – Capra d’oro za izuzetan doprinos na području marketinških aktivnosti u turizmu Istre. Raznovrsnost i kvaliteta kandidatura koje svake godine pristižu na adresu županijske Turističke zajednice ukazuju da istarski turistički sektor vrvi idejama i programima, od kojih su neki na razini najsuvremenijih trendova u branši. Na ovogodišnjem natječaju čak su tri kandidature s Labinštine:
U kategoriji Vizualne komunikacije natječe se promotivni video Central Istria – Dare to explore labinske tvrtke Level 52.
U izazovnim vremenima za hrvatski turizam, središnja Istra s promotivnim videom “Dare to explore“ kroz drugačiji pristup, u formi storytellinga, želi privući pažnju posjetitelja. Sa svojim brojnim posebnostima, koje su i dalje za mnoge “neotkrivene”, poput čarobnih krajolika, povijesnih i prirodnih ljepota, autohtonih proizvoda i okusima tradicije, video prikazuje čarobnu istarsku zemlju i oživljava čarobna stvorenja sa skrivenih i neobičnih mjesta. Spaja atraktivne lokacije sa zanimljivim likovima poput vila, vještica, travara, ali i autentičnih stanovnika koji marljivo rade na svojim poljima i žive u skladu s prirodom. Različite priče spojene su kroz film jedinstvenom naracijom te originalnom glazbom. Prikazom poznatih, ali i skrivenih vizura Pazina te općina Lupoglav, Cerovlje, Karojba, Sv. Petar u Šumi, Sv. Lovreč, Tinjan, Gračišće i Pićan, promotivni film poziva gledatelje da istraže srce Istre. U produkciji je sudjelovalo više od 30 članova filmske ekipe i statista s područja Istarske županije, sve je realizirala ekipa Levela 52, a film je osvojio i pozamašan broj nagrada.
U kategoriji Turistički proizvodi kandidirana je interpretativna šetnja `Štorija po Labine`.
Projekt Inspiracija u partnerstvu Interreg Slovenija Hrvatska, Labin Art Expressa i TZ Grada Labina
Interpretativna šetnja Istra Inspirita u kojoj su posjetitelji svjedoci labinske prošlosti, one bliže i malo dalje, započinje ispred Gradske knjižnice Labin, a završava u Starom gradu na šetalištu San Marco rudarskim obrokom. Baš kao i kroz prošlost ovog podneblja, u pripovijedanjima se isprepliću trenuci izgradnje, napretka, sreće, ali i teškog i mukotrpnog rada kroz koju će posjetitelji saznati sve o teškom rudarskom životu, ali i poznatim ličnostima vezanim za istarsku povijest: Matiji Vlačiću Iliriku i Giuseppini Martinuzzi. Posebnost šetnje je i komunikacija na labinskoj cakavici koja je zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro. Inspirativna šetnja bila je dio programa obilježavanja 100. obljetnice Labinske republike. S obzirom da je šetnja izazvala veliki interes javnosti i dobro je prihvaćena, ponovila se u nekoliko navrata te je TZ Grada Labina redovito ponavlja i nakon završetka projekta. Štorija po Labine dio je projekta Inspiracija u partnerstvu Interreg Slovenija Hrvatska, Labin Art Expressa i TZ Grada Labina.
Projekt re-Book male automatizirane slobodne knjižnice nominiran je u kategoriji Inovativni proizvodi.
Automatizirane male slobodne knjižnice re-Book inovativno su rješenje koje obogaćuje turističku ponudu, potiče čitanje u skladu s nacionalnom kampanjom za poticanje čitanja, koristeći obnovljive izvore energije za svoje napajanje. Radi se o knjižnicama koje omogućuju besplatnu posudbu, povratak i donaciju knjiga lokalnom stanovništvu i turistima. Takve knjižnice ipak zahtijevaju nadzor i osobu koja ih po potrebi dopunjuje knjižnom građom, kao što je bio slučaj s prvom knjižnicom postavljenom u Rapcu. Ugradnjom tehnološke inovacije riješen je problem nadzora nad kućicom kako bi osoba koja je odgovorna za njeno funkcioniranje u svakom trenutku znala stvarno stanje popunjenosti. Informaciju o popunjenosti osoba prima putem SMS poruke. Knjižnice su nastale u partnerstvu s tvrtkom za proizvodnju namještaja Sobočan. Ideja je nagrađivana na međunarodnim sajmovima inovacija u Zagrebu i Beogradu. Slijedi postavljanje kućica na području Labin i Kršana te napodručju otoka Korčule. Nositelji projekta su Majda Milevoj Klapčić, prof. Srednja škola Mate Blažine, Labin i Petar Dundara, Fakultet elektrotehnike Zagreb, 1.godina.
Izvor: 5portal.hr