Širenje i rast grada Slovenske Bistrice vezan je uz razvoj raznih obrta kojih je na ovom području bilo iznimno mnogo te su doveli i do razvoja industrije. Nova cesta Beč-Trst, koja je izgrađena za vrijeme vladavine kralja Karla VI, pridonijela je njihovom još bržem razvoju. Početkom 19. stoljeća počela se razvijati industrija kovanih bakrenih proizvoda, a postupno se proizvodnja proširila i na razne proizvode od bakra, mjedi i bronce. To je uvelike pridonijelo širenju grada.
Centar za umjetnost i obrt
Centar za umjetnost i obrt Slovenska Bistrica osnovan je 2003. godine u sklopu Programa prekogranične suradnje Phare i djelovao je kao sekcija Društva Majolika. Od 2018. godine uspješno njime upravljaju Zadružna zadruga, socijalno poduzeće i članovi Konzorcija centara rukotvorina Slovenije. Centar čuva i prezentira lončarsku kulturnu baštinu te proizvodi replike proizvoda u okviru programa “Iz bakine kuhinje i djedova podruma”. Njihovi proizvodi izrađeni su ručno, u tradicionalnim tehnikama i tehnologiji. Također organiziraju razne radionice i izložbe suvremene keramike. Centar promovira žive kulturnu baštinu, povezuje obrtnike te podiže javnu svijest o važnosti očuvanja i razvoja kulturne baštine.
Dvorac Slovenska Bistrica
Dvorac koji se nalazi u centru grada danas je prenamijenjen u kulturni centar koji zajedno sa Grajskim parkom čini prvorazrednu spomeničku cjelinu. Dvorac Bistrica u pisanim se izvorima prvi put spominje 1313. godine. U početku je bio u pokrajinskom vlasništvu, a 1578.godine prelazi u privatno vlasništvo kada ga kupuje aristokratska obitelji Vetter von der Lilie. Pred kraj 17. stoljeća prelazi u ruke grofova Wildenstein dok su njegovi zadnji vlasnici grofovi Attems koji dvorac kupuju 1717. godine te u čijem posjedu ostaje do 1945.godine.
1985. godine dvorac je u potpunosti renoviran te se može razgledati uz pratnju vodiča. U dvorcu su razne stalne izložbe kao i povremene u galeriji dvorca. Može se razgledati viteška dvorana koju krase freske, umjetnički saloni i svadbena dvorana. U dvorcu se održavaju i razna kulturna događanja, a u unutrašnjem dvorištu tijekom ljeta sada već tradicionalne Starobistriške večeri. Razni sadržaji u dvorcu privlače mnoge posjetitelje, a od nedavno sve više i najmlađe za koje se organiziraju razne kreativne radionice na kojima ih se upoznaje sa poviješću dvorca.
Dvorski Park
Park, kao spomenik krajobrazne kulture, nastao je u drugoj polovici 16. stoljeća. Izvorni geometrijski dizajn parka na kraju je nestao; očuvana je samo središnja os s Gabarskom uličicom, dok je ostatak površine parka ostao oblikovan u slobodnom krajobraznom stilu. Unatoč vremenskim promjenama i degradacijama, ostatak parka je prava slika nekadašnjeg dizajna vrta. Prema francuskom modelu, posadili su ga grofovi Vetter,a kasnije su ga
doradili grofovi Wildenstein. Širina parka je 85m, a dužina preko 240m. Danas je sačuvana samo četvrtina parka u kojoj se nalaze i kipovi Merkura i Herkula kao i kamena poprsja četiri godišnja doba s kraja 17. stoljeća. Devedesetih godina prošlog stoljeća park je temeljitoobnovljen zajedno s porušenim zidovima. Danas se na području nekadašnjeg parka nalaze: dom zdravlja, osnovna škola, sportska dvorana i nova cestovna veza.
Grasslov Stolp
U blizini dvorca nalazi se nekadašnja obrambena kula, koja je bila sastavni dio gradskih zidina – Grasslov Stolp. Grassli su pripadali nižoj vlasteli koji su bili vlasnici manjih gospodarstava. Godine 1455. Anton Grassel se pojavljuje u spisima kao graditelj dvorca i kao vlasnik kule. Prema izloženom položaju u odnosu na gradske zidine može se zaključiti da je kula sagrađena u 16. stoljeću. Kula predstavlja izuzetno dobro očuvanu srednjovjekovnu građevinu koja se nije mnogo promijenila. Godine 1710. ju je kupio grof Attems zajedno s pripadajućim imanjem Gromberg, i preuredio u žitnicu. Sjeverozapadna kula dio je današnje zgrade dvorca; Jugozapadna kula zvana Grasslov Stolp (također Žitni stolp, Smodniški stolp) sada je lijepo obnovljena. Nakon dulje obnove, 2004. godine u njoj se odvija izložbena djelatnosti te je postala izložbeni prostor na tri etaže.
