Uloga rudnika ugljena presudna je za grad Trbovlje i cijelu regiju Zasavje jer se cjelokupni industrijski i gospodarski razvitak Zasavja temeljio na rudnicima. Osim razvoja rudarske industrije, rudnici su utjecali i na razvoj ostale industrije u Zasavju te su vlasnici rudnika izgradili ili sudjelovali u izgradnji većine objekata od javnog značenja u regiji poput stambenih, kulturnih, medicinskih ili obrazovnih dok su rudnici šire slovensko područje opskrbljivali ugljenom koji se koristio za grijanje i proizvodnju električne energije.
Rudnik Trbovlje
Prije otkrića ugljena, Zasavska regija bila je uglavnom poljoprivredna, budući da je sloj ugljena u velikim gradovima bio prekriven tankim slojem tla, ugljen je ostao skriven ljudskim očima. U dolini Trbovlja ‘crno zlato’, pod vodstvom Franza Maurera, počelo se 1804. godine formalno kopati i prodavati. Godine 1872. osnovana je tvrtka Rudnik ugljena Trbovlje (TPD) s centralom u Beču, koja djeluje u Zasavju sve do kraja Drugog svjetskog rata, kada nakon oslobođenja, Zasavski rudnici prelaze pod državnu vlast. Uslijedilo je razdoblje kada je rudnik integriran i povezan u različite organizacijske oblike, a 1996. godine počeo je djelovati kao RTH, Rudnik Trbovlje – Hrastnik, doo, čiji je jedini osnivač i vlasnik Republika Slovenija.
Od 11.02.2019. tvrtka je u likvidaciji. Krajem prosinca 2018. godine, Narodna skupština Republike Slovenije usvojila je zakon o postupnom zatvaranju RTH, odnosno produženju zatvaranja do kraja 2020. godine.
Već nekoliko godina, u rudniku se održavaju razni turistički i sportski događaje kao što su Perkmandeljčeve šetnje, Jamatloni i Jamski maraton koji se djelomično odvija u rudniku, a dijelom na površini.
Dimnjak Termoelektrane
Dimnjak u Trbovlju, dimnjak Termoelektrane Trbovlje najviša je građevina u Sloveniji, najviši dimnjak u Europi i sedmi po visini u svijetu. Sagrađen je s ciljem preraspodjele onečišćenja u Zasavju na veće područje. Visok je 360 metara te se gradio po 3 metra dnevno. Građen je bez prekida, a u gradnji su sudjelovali slovenski i strani građevinski stručnjaci kao i posebno obučeni radnici. Izgrađen je u 20 mjeseci, a otvoren je na Trbovski općinski praznik 1. lipnja 1976. godine.
Termoelektrana Trbovlje najveći je energetski objekt u Zasavju. Prostire se duž obale rijeke Save, gdje se na lijevoj obali nalaze proizvodni pogoni i sa njima povezani tehnološki uređaji dok se na desnoj obali rijeke nalaze skladišta i garaže, veće dvorište s natkrivenim parkiralištima, kao i objekti za sustav opskrbe pitkom vodom.
Uz zasavski rudnik ugljena, TET je postavio svojevrsni temelj za razvoj brojnih tvornica, industrijskih i obrtničkih objekata, prometnih i društvenih djelatnosti u Zasavju i u Sloveniji. Danas termoelektrana i dimnjak više ne rade. Čak ni uspon na dimnjak više nije dopušten. Termoelektrana Trbovlje od 2018. godine djeluje kao HSE – energetska tvrtka Trbovlje d. o. o. te traži nove razvojne mogućnosti uključujući i turističke projekte.
Radnički dom Trbovlje
Kulturni centar Radnički dom Trbovlje središnja je kulturna institucija u općini Trbovlje. Kulturni centar je tijekom cijele godine domaćin kulturnog programa koji obuhvaća domaću amatersku kulturu kao i suvremene umjetničke produkcije. Najistaknutiji događaj je Festival nove umjetničke kulture Speculum Artium, koji je 2018. godine obilježio 10. obljetnicu, tijekom kojega se etablirao kao vodeći festival nove medijske umjetnosti u zemlji i jedan od najistaknutijih u Europi.
Virtualni muzej rudarstva 4. Dritl
U Radničkom domu Trbovlje nalazi se inovativni muzejski postav 4. dritla, koji predstavlja i oživljava tradiciju nekada važnog rudarskog grada. Uz pomoć suvremene tehnologije (virtualna stvarnost, hologrami, 3D animacija, projekcije), rudarska se tradicija prezentira na svjež i atraktivan način, zanimljiv za mlađe generacije, a istovremeno, koristeći nove medijske pristupe, prezentacije govore i o Trbovlju danas: modernom gradu s jasnom vizijom budućeg razvoja.
Zasavski muzej Trbovlje
Muzej pokriva područje povijesti, povijesti umjetnosti, etnologije, geografije, a dijelom i kulturne povijesti i tehnike. Otvoren je 1951. godine kao međuopćinski muzej novije povijesti.
Stalna izložba Srečno … črne doline
U muzeju je postavljena stalna izložba Sretno … crne doline, na kojoj je u kombinaciji klasičnog postava i manjih ambijenata predstavljena zajednička tema razvoja svih triju Zasavskih krajeva u posljednjih dvjesto godina – ugljen i rudarstvo kao pokretačka snaga razvoja, razvoj industrije, težak život naših predaka, ratne tragedije, sport, kultura …
Rudarsko stanovanje u rudarskoj koloniji
Izvan muzejske zgrade moguće je razgledati i dva autentična rudarska stana koja se nalaze u staroj rudarskoj koloniji Njiva. Zbirka predstavlja i dva ključna razdoblja u povijesti Zasavja: 20-te godine 20. stoljeće, 60-te godine 20. stoljeća. Karakteristike prvog stana su: neprekinuti ugradbeni štednjak, drveni WC na hodniku i površinska električna instalacija. Tipični su podovi od opeke u kuhinji i drveni u sobi, s zidovima obloženim vapnom, posteljinom, limenim, aluminijskim i željeznim žlicama, jedva nožem, stolicama bez naslona (“stoker”), kavezima za ptice, zidnim ukrasima s vezenim tkaninama (“vandšonarji”) «), Nejednakim ormarima (” kostima “) bračni kreveti i pomoćni ležaj (” rajšpetpetl “),” kahla “, kolijevka,” singerica “, slika sv. Barbara, neki alati, pleteni “rajekufer” i drugi.
